Opasnost za zdravlje i konstrukciju kuće Dnevno se po ukućaninu stvara dvije do tri litre vlage koja se u prostor predaje u obliku vodene pare. Ako se prostor ne prozračuje redovno i dovoljno, vlaga u zraku znatno raste. Dođe li do kondenzacije vodene pare, samo je pitanje vremena kada će doći do stvaranja plijesni. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), osobe koje borave u vlažnim ili plijesnivim zgradama nose do 75 posto veći rizik od obolijevanja od alergija, dišnih bolesti ili astme. Moguća je pojava nespecifičnih simptoma poput kašlja, iritacije nosne i očne spojnice, a najviše su tome izložena djeca. Osim toga, previsoka vlaga u zraku, svejedno s ili bez pojave plijesni, loše utječe na građevisku strukturu te su moguće dugoročne posljedice: zahtjevni radovi sanacije i pad vrijednosti nekretnine. Unutarnji zrak nije uvijek kvalitete koja je prihvatljiva za ljudsko zdravlje. S jedne strane svakodnevne aktivnosti poput kuhanja, čišćenja, tuširanja i paljenja svijeća i mirisnih ulja opterećuju zrak u prostoru. Osim toga, proizvodi poput podnih obloga, namještaja i drugi predmeti za uređenje mogu otpuštati kemijske (štetne) tvari – djelomično kontinuirano. Treba imati na umu da i sami ukućani utječu na kvalitetu unutarnjeg zraka obzirom da osim vlage izdišu ugljikov dioksid.